Plinodojava: detekcija plina i ugljičnog monoksida

Tihi ubojica ne miriše i ne vidi se

Ugljični monoksid nema boju, miris ni okus, nastaje svugdje gdje nešto izgara s premalo zraka: u kotlovnicama, garažama, prostorima s plinskim bojlerima i pećima. Čovjek ga ne može primijetiti, a djeluje brzo. Jednako podmuklo je i istjecanje zapaljivog plina: dovoljna je koncentracija u zatvorenom prostoru i jedna iskra.

Plinodojava je odgovor na obje prijetnje: detektira opasnu koncentraciju plina davno prije nego što je čovjek može osjetiti i reagira dok se opasnost još može ukloniti, prije trovanja, prije eksplozije, prije požara.

Koje plinove sustav nadzire?

• Ugljični monoksid (CO): proizvod nepotpunog izgaranja; standard za kotlovnice, podzemne i zatvorene garaže te prostore s plinskim trošilima,
• zemni plin (metan): detekcija istjecanja na plinskim instalacijama i trošilima,
• UNP / propan-butan: u kućanstvima i ugostiteljstvu; teži od zraka, pa se nakuplja pri podu i traži drugačiji smještaj detektora,
• procesni plinovi u industriji: zapaljivi i otrovni plinovi prema tehnologiji proizvodnje.

Fizika plina diktira izvedbu: plin lakši od zraka diže se prema stropu, teži se slijeva prema podu. Zato visinu i raspored detektora ne određuje navika montera, nego projekt, u skladu s građevinskim i sigurnosnim normama, po potrebi u suradnji s ovlaštenim inženjerima.

Što se događa u trenutku detekcije?

Sustav ne staje na sireni. Ovisno o izvedbi, detekcija plina može automatski:

1. uzbuniti ljude u prostoru zvučno i svjetlosno, prije opasne koncentracije,
2. zatvoriti elektromagnetski ventil na dovodu plina i time ukloniti izvor istjecanja,
3. pokrenuti prisilnu ventilaciju koja koncentraciju razrjeđuje,
4. proslijediti dojavu na dojavni centar, održavatelju objekta ili na vaš mobitel.

Pragovi alarmiranja postavljaju se stupnjevano: prvi stupanj upozorava i pokreće ventilaciju, viši stupanj zatvara plin i diže punu uzbunu.

Gdje se plinodojava najčešće ugrađuje?

Kotlovnice i toplinske podstanice, podzemne i zatvorene garaže, profesionalne kuhinje, proizvodni pogoni i laboratoriji, ali i obiteljske kuće i stanovi s plinskim bojlerom ili pećima. Za javne objekte poput visokoškolskih ustanova plinodojavu smo izvodili i održavamo je zajedno s vatrodojavom, među ostalim na Sveučilištu Sjever.

Koliko često se plinodojava ispituje i umjerava?

Plinodojava je zakonski reguliran sustav. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10, 114/22) i Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 44/12, 98/21, 89/22) propisuju obvezu redovite provjere ispravnosti sustava. Kao ovlaštena pravna osoba provodimo servisiranje i ispitivanje sukladno navedenim zakonskim odredbama.

Mjerni senzori s vremenom gube osjetljivost, pa ih je potrebno redovito provjeravati, umjeravati i planski mijenjati. Vodimo evidenciju rokova, uz izradu urednog zapisnika, i dostupni smo za servis 24 sata dnevno.

Plinodojava ne radi sama

Povezujemo je s vatrodojavom u jedinstvenu dojavu, a s ventilacijom i odimljavanjem u automatsku reakciju na plin. Elektriku za sve to izvodimo sami, pa je izvedba usklađena od prvog dana. Dogovorite izlazak na teren, pogledamo prostor i kažemo što vam stvarno treba.