Ulaz dječjeg vrtića s videofonom na ogradi, kamerom pod strehom i igralištem iza ograde

Rješenje za vaše poslovanje

Zaštita vrtića i škola: kontrola ulaska i videonadzor

Sigurnost djece u vrtićima i školama: videofon i kontrola pristupa na ulazu, videonadzor ulaza i dvorišta uz strogu zaštitu privatnosti te vatrodojava.

Ažurirano:

Prvo pitanje svakog roditelja: tko sve može ući?

U vrtiću i školi ne štite se prvenstveno stvari, štite se djeca. A najveći sigurnosni rizik ovih ustanova je banalan: ulazna vrata kroz koja tijekom dana prolaze roditelji, dostava i posjetitelji. Ako u zgradu može ući bilo tko, neprimijećen, sve ostale mjere gube smisao.

Propisi tu ne ostavljaju dvojbe. Državni pedagoški standard (NN 63/08) traži da vanjski školski prostor bude ograđen zbog sigurnosti učenika, a zaštitu od provale predviđa upravo alarmom i videonadzorom. Naš posao je da te obveze pretvorimo u sustav koji radi svaki dan, a ustanovu ne pretvara u nadzirani prostor.

Kako izgleda tipično rješenje?

  1. Videofon i kontrola ulaska: ulaz se drži zaključan, a osoblje otvara vrata tek kad na ekranu vidi tko zvoni. Videofon na ulazu najjednostavnija je i najučinkovitija mjera koju ustanova za djecu može uvesti.
  2. Kontrola pristupa za zaposlenike: osoblje ulazi karticom ili privjeskom, bez zvonjenja i bez ključeva koji kolaju. Izgubljena kartica poništava se odmah, a ulasci se evidentiraju. Detalji na stranici kontrole pristupa.
  3. Videonadzor ulaza, ograde i dvorišta: kamere pokrivaju prilaze i vanjske površine: tko dolazi, tko se zadržava uz ogradu, što se događa na igralištu izvan radnog vremena. Snimka je dokaz kod vandalizma i nezgoda.
  4. Vatrodojava: rana detekcija dima znači vrijeme za mirnu i organiziranu evakuaciju najmlađih. Sustav projektiramo, ugrađujemo i redovito servisiramo, s propisanim ispitivanjima dva puta godišnje.
  5. Protuprovalni sustav: noću i praznicima štiti zgradu, informatičku opremu i didaktička sredstva, s dojavom odgovornoj osobi i po želji interventnoj ekipi.

Sve komponente rade kao jedna cjelina i njima se upravlja jednostavno, bez posebne obuke osoblja.

Videofon na ulazu ustanove s prikazom posjetitelja na ekranu
Vrata se otvaraju tek kad osoblje vidi tko zvoni: najjednostavnija mjera s najvećim učinkom.

Kako pomiriti nadzor i privatnost djece?

Ovo shvaćamo ozbiljnije nego išta drugo u ovom segmentu, a pravila su jasna i javno objavljena. Videonadzor u ustanovi za djecu dopušten je radi zaštite osoba i imovine na ulazima, hodnicima i vanjskim površinama. Ne smije se snimati u učionicama, svlačionicama, sanitarnim prostorima ni u prostorima gdje djeca kontinuirano borave i igraju se. Roditelji, učenici i zaposlenici moraju o videonadzoru biti obaviješteni, objekt nosi vidljive oznake, pristup snimkama je ograničen i evidentiran, a snimke se čuvaju najviše šest mjeseci.

Rezultat: kamere kontroliraju tko dolazi u ustanovu, a ne što djeca rade. AZOP ustanovama preporučuje i donošenje internog pravilnika o videonadzoru, pa uz sustav pripremimo i taj predložak. Ravnatelj dobiva sustav koji može transparentno objasniti roditeljima na prvom sastanku, i obraniti pred svakim nadzorom.

Detektori vatrodojave u amfiteatru obrazovne ustanove
Sveučilište Sjever: vatrodojava u punom amfiteatru znači vrijeme za mirnu evakuaciju.

Zašto je vatrodojava u ustanovama za djecu posebna tema?

Zato što vrtići i jaslice spadaju među zgrade s najstrožim zahtjevima zaštite od požara: najmlađi se ne mogu sami evakuirati, pa je svaka minuta ranije dojave dragocjena. Formalna obveza ugradnje utvrđuje se procjenom ugroženosti i uvjetima građenja, ali naša je preporuka jednostavna: u zgradi punoj djece vatrodojava se ne ugrađuje zato što se mora, nego zato što kupuje vrijeme kad je ono najskuplje. Sustave vatrodojave izveli smo i u obrazovnim ustanovama poput Sveučilišta Sjever, uključujući pune amfiteatre.

Kako izgleda suradnja s ustanovom?

  1. Izlazak na teren i razgovor s ravnateljem, bez naknade. Obiđemo objekt, snimimo ulaze i slabe točke.
  2. Ponuda i dokumentacija. Prijedlog po mjeri ustanove, s papirima upotrebljivima prema osnivaču, gradu ili općini.
  3. Izvedba kad djece nema. Praznici, vikendi i poslijepodneva; po fazama kako proračun dopušta.
  4. Servis i redovita ispitivanja. Vatrodojavu ispitujemo u propisanim rokovima, a servis je dostupan 24/7.

Zašto Zaštita Jukić?

Slična rješenja izvodimo za gradske i općinske ustanove, od javnih površina do sportskih objekata i sveučilišnih zgrada, pa znamo kako funkcioniraju javni naručitelji: uredna dokumentacija, izvedba po fazama i radovi planirani kad u zgradi nema djece. Od videofona do vatrodojave sustav ugrađuje i održava ista ekipa, pa ravnatelj poslije ima jedno mjesto za nazvati.

Izdvojene reference

Zgrada kampusa Sveučilišta Sjever sa sustavima zaštite od požara

Sveučilište Sjever

Vatrodojava, odimljavanje i plinodojava, održavanje i dogradnja sustava kampusa.

Česta pitanja: vrtići i škole

Mora li škola imati alarm i videonadzor?

Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava (NN 63/08) propisuje da se zaštita škole od provale provodi uporabom alarma i videonadzora, a vanjski školski prostor zbog sigurnosti učenika mora biti ograđen. Ustanove te obveze najčešće rješavaju upravo kombinacijom koju izvodimo: alarm, videonadzor ulaza i ograde te kontrola ulaska.

Smiju li se u vrtiću ili školi snimati djeca?

Videonadzor u ustanovama za djecu podliježe strogim pravilima. Dopušten je radi zaštite osoba i imovine na ulazima, hodnicima i vanjskim površinama, a ne smije se snimati u učionicama, svlačionicama, sanitarnim prostorima ni tamo gdje djeca kontinuirano borave i igraju se. Tako sustav i projektiramo.

Gdje se kamere ne smiju postavljati?

U učionice, svlačionice, sanitarne prostorije, prostore za odmor osoblja i prostore u kojima djeca kontinuirano borave. Kamere pripadaju ulazima, ogradi, prilazima i dvorištu izvan radnog vremena, na kontrolu tko dolazi, a ne na praćenje djece.

Moraju li roditelji biti obaviješteni o videonadzoru?

Moraju. Ustanova prije uspostave videonadzora obavještava roditelje, učenike i zaposlenike, a objekt nosi propisane vidljive oznake. Uz sustav isporučujemo i dokumentaciju kojom ravnatelj to može transparentno pokazati.

Kako spriječiti da nepoznata osoba uđe u vrtić?

Ulaz se drži zaključan, a otvara ga osoblje tek kad na videofonu vidi tko zvoni. Zaposlenici ulaze karticom ili privjeskom preko kontrole pristupa, pa vrata nikad ne ostaju otključana 'zbog praktičnosti'.

Tko ima pristup snimkama videonadzora?

Samo osobe koje ustanova za to ovlasti, uz automatsku evidenciju svakog pristupa. Snimke se čuvaju najviše šest mjeseci (NN 42/18), a sustav postavljamo tako da ravnatelj može mirno odgovoriti i roditeljima i nadzornim tijelima.

Je li vatrodojava obvezna u školi ili vrtiću?

Obveza se utvrđuje procjenom ugroženosti od požara i uvjetima građenja, a vrtići i jaslice spadaju među zgrade s najstrožim zahtjevima jer najmlađi ne mogu sami evakuirati. Rana dojava tu znači vrijeme za mirnu i organiziranu evakuaciju, pa je preporučujemo i kad nije formalna obveza.

Što sustav radi noću i za praznika?

Izvan radnog vremena objekt štiti protuprovalni sustav s dojavom odgovornoj osobi i po želji interventnoj ekipi, a kamere na vanjskim površinama bilježe vandalizam na igralištu i opremi.

Kada se izvode radovi, dok su djeca u ustanovi?

Ne. Radove planiramo za praznike, vikende i poslijepodneva kad u zgradi nema djece, a izvedbu po fazama prilagođavamo proračunu ustanove i osnivača.

Koliko to košta i tko plaća, ustanova ili osnivač?

Ovisi o veličini objekta i opsegu sustava, pa ponudu radimo nakon izlaska na teren, koji ne naplaćujemo. Za ustanove čiji je osnivač grad ili općina pripremamo dokumentaciju upotrebljivu u proračunskom planiranju i javnoj nabavi.

Niste sigurni što vašem objektu treba? Provjerimo zajedno.

Dolazimo na objekt, analiziramo postojeće stanje i predlažemo optimalno rješenje – bez troškova i bez obveze.