Sveučilište Sjever
Vatrodojava, odimljavanje i plinodojava, održavanje i dogradnja sustava kampusa.
Odimljavanje: sustavi za odvod dima i topline (RWA)
Sustavi za odimljavanje i odvod topline (RWA): kupole, otvarači i upravljanje povezano s vatrodojavom, projektiranje, ugradnja i redoviti servis.
U požaru prije plamena ubija dim
Većina stradavanja u požarima nije posljedica vatre, nego dima: otrovan je, vruć i u minutama ispuni stubište ili halu do neprohodnosti. Kad dim preuzme evakuacijski put, ljudi više ne izlaze, a vatrogasci ne ulaze.
Sustav za odimljavanje i odvod topline (RWA) tu logiku okreće: u trenutku dojave požara automatski otvara kupole, prozore ili klapne na vrhu objekta i dovod svježeg zraka pri dnu. Dim i vrući plinovi izlaze prirodnim uzgonom, evakuacijski putevi ostaju prohodni, temperatura u prostoru pada, pa se usporava i razvoj požara i štete na konstrukciji.
Od čega se sustav sastoji?
- odvodni otvori: krovne kupole, svjetlarnici, prozori ili klapne s elektromotornim otvaračima,
- dovod svježeg zraka: otvori pri dnu prostora koji omogućuju strujanje,
- upravljačka centrala s pričuvnim napajanjem, sustav mora raditi i kad nestane struje,
- automatsko i ručno aktiviranje: dojava s vatrodojave ili vlastitih javljača dima, uz ručne tipke za odimljavanje na evakuacijskim putevima,
- senzori vjetra i kiše za svakodnevni režim provjetravanja.
Prirodno ili prisilno odimljavanje?
Prirodno odimljavanje koristi uzgon: vrući dim sam se diže i izlazi kroz otvore na krovu, dok svježi zrak ulazi pri dnu. Jednostavno je i pouzdano, nema ventilatora koji može otkazati, i najčešći je izbor za stubišta, hale i atrije.
Prisilno (mehaničko) odimljavanje koristi ventilatore otporne na visoke temperature i primjenjuje se tamo gdje prirodni uzgon nije dovoljan ili izvediv: podzemne garaže, podrumi, dugački hodnici. Izbor koncepta određuju geometrija prostora i požarno opterećenje, to je projektantska odluka, ne kataloška.
Svakodnevna korist: provjetravanje
Dobro projektiran RWA sustav ne čeka požar da bi se isplatio. Isti otvori služe za svakodnevno provjetravanje: kontrolirani dovod svježeg zraka u halu, stubište ili atrij, automatika prema temperaturi, senzori koji zatvaraju otvore na kišu i jak vjetar. U požarnom režimu sigurnosna funkcija uvijek ima prednost.
Ugradnja, ispitivanje i servis
Odimljavanje izvodimo u skladu s normama, od projekta i odabira opreme do ugradnje, puštanja u rad i primopredaje s dokumentacijom. Sustav ima sigurnosnu funkciju pa zahtijeva periodične servise: ispitivanje otvaranja svakog otvora, provjeru centrale i pričuvnog napajanja, javljača i povezanosti s vatrodojavom. Te servise vodimo planski, kao i za vatrodojavu i plinodojavu, među objektima koje održavamo je i Sveučilište Sjever.
Povezano u cjelinu
Odimljavanje najbolje radi kao dio cjeline: vatrodojava ga aktivira, elektroinstalacije ga napajaju, a protupožarno brtvljenje drži požar u sektoru iz kojeg se dim odvodi. Kad to postavlja i servisira isti tim, sve su karike usklađene, a za servis zovete jedan broj, u bilo koje doba.
Oprema koju ugrađujemo
Izdvojene reference
Česta pitanja: odimljavanje
Čemu služi odimljavanje ako već imam vatrodojavu?
Vatrodojava požar otkriva, odimljavanje ublažava njegove posljedice: odvodi dim i toplinu iz objekta, drži evakuacijske puteve prohodnima i usporava razvoj požara. Najjači su zajedno, dojava požara automatski otvara odimljavanje.
Što znači kratica RWA?
RWA je uvriježena njemačka kratica za sustave za odvod dima i topline (Rauch- und Wärmeabzugsanlagen). U praksi obuhvaća kupole, prozore i klapne s elektromotornim otvaračima, upravljačku centralu s pričuvnim napajanjem te ručne i automatske javljače.
Može li se odimljavanje koristiti za svakodnevno provjetravanje?
Može, to mu je druga, svakodnevna uloga. Iste kupole i prozori otvaraju se kontrolirano za dovod svježeg zraka, a u slučaju požara sustav uvijek ima prednost i otvara sve u sigurnosni položaj.
Održavate li postojeće sustave odimljavanja?
Da. Preuzimamo periodične servise i sustava koje nismo mi ugradili: pregledamo izvedbu i dokumentaciju, ispitamo otvaranje, napajanje i povezanost s vatrodojavom te otklonimo zatečene nedostatke.
Zašto je dim opasniji od plamena?
Većina stradavanja u požarima nije posljedica vatre, nego dima: otrovan je, vruć i u minutama ispuni stubište ili halu do neprohodnosti. Kad dim preuzme evakuacijski put, ljudi više ne izlaze, a vatrogasci ne ulaze. Odimljavanje zato dim i vruće plinove odvodi iz objekta i drži evakuacijske puteve prohodnima.
Od čega se sastoji sustav odimljavanja?
Od odvodnih otvora na vrhu objekta, krovnih kupola, svjetlarnika, prozora ili klapni s elektromotornim otvaračima, te otvora za dovod svježeg zraka pri dnu prostora. Njima upravlja centrala s pričuvnim napajanjem, uz automatsko aktiviranje s vatrodojave ili vlastitih javljača dima, ručne tipke na evakuacijskim putevima i senzore vjetra i kiše za svakodnevni režim provjetravanja.
Koja je razlika između prirodnog i prisilnog odimljavanja?
Prirodno odimljavanje koristi uzgon: vrući dim sam se diže i izlazi kroz otvore na krovu, pa je jednostavno i pouzdano te najčešći izbor za stubišta, hale i atrije. Prisilno odimljavanje koristi ventilatore otporne na visoke temperature, tamo gdje prirodni uzgon nije dovoljan ili izvediv: u podzemnim garažama, podrumima i dugačkim hodnicima. Izbor određuju geometrija prostora i požarno opterećenje, to je projektantska odluka, ne kataloška.
Radi li odimljavanje i kad nestane struje?
Radi, upravljačka centrala ima pričuvno napajanje upravo zato što sustav sa sigurnosnom funkcijom mora raditi i kad struje nema. Ispravnost centrale i pričuvnog napajanja provjerava se na periodičnim servisima.
Kako se odimljavanje aktivira u požaru?
Automatski, dojavom s vatrodojave ili s vlastitih javljača dima, a uz to i ručno, tipkama za odimljavanje postavljenima na evakuacijskim putevima. U trenutku dojave sustav otvara kupole, prozore ili klapne na vrhu objekta i dovod svježeg zraka pri dnu, pa dim i vrući plinovi izlaze prirodnim uzgonom.
Što se provjerava na periodičnom servisu odimljavanja?
Na servisu se ispituje otvaranje svakog otvora te provjeravaju upravljačka centrala, pričuvno napajanje, javljači i povezanost s vatrodojavom. Te servise vodimo planski, kao i za vatrodojavu i plinodojavu; među objektima koje tako održavamo je i Sveučilište Sjever.
Povezane usluge
Rješenja za vaš tip objekta
Niste sigurni što vašem objektu treba? Provjerimo zajedno.
Dolazimo na objekt, analiziramo postojeće stanje i predlažemo optimalno rješenje – bez troškova i bez obveze.